Plazma
Plasma (grč. πλάσμα – “bilo šta formirano”) jedno je od četiri osnovna stanja materije, zajedno sa čvrstom stvari, tečnosti i gasom. Plazma ima svojstva različita od ostalih stanja.
Jonizovan znači da se bar jedan elektron odvojio od matičnog atoma ili molekula prevodeći ga u pozitivan jon. Slobodna naelektrisanja čine plazmu električno provodljivom zbog čega ona snažno oseća uticaj elektromagnetnog polja. Ovo četvrto agregatno stanje prvo je identifikovao Kruks (Sir William Crookes) 1879. godine u cevi za pražnjenje (Kruksovoj cevi). Prirodu katodnih zraka u Kruksovoj cevi detaljnije je proučio Dž. Dž. Tompson 1897. godine. Ime „plazma“ uveo je Langmir 1928. godine, navodno što ga je podsetila na krvnu plazmu. Langmir je napisao:
„Osim u blizini elektroda, gde postoje slojevi sa vrlo malo elektrona jonizovani gas sadrži jone i elektrone u otprilike istom broju tako da je ukupno rezultujuće prostorno naeletrisanje vrlo malo. Koristićemo naziv plazma da opišemo to područje sa ujednačenim brojem jona i elektrona."
Jonizovan znači da se bar jedan elektron odvojio od matičnog atoma ili molekula prevodeći ga u pozitivan jon. Slobodna naelektrisanja čine plazmu električno provodljivom zbog čega ona snažno oseća uticaj elektromagnetnog polja. Ovo četvrto agregatno stanje prvo je identifikovao Kruks (Sir William Crookes) 1879. godine u cevi za pražnjenje (Kruksovoj cevi). Prirodu katodnih zraka u Kruksovoj cevi detaljnije je proučio Dž. Dž. Tompson 1897. godine. Ime „plazma“ uveo je Langmir 1928. godine, navodno što ga je podsetila na krvnu plazmu. Langmir je napisao:
„Osim u blizini elektroda, gde postoje slojevi sa vrlo malo elektrona jonizovani gas sadrži jone i elektrone u otprilike istom broju tako da je ukupno rezultujuće prostorno naeletrisanje vrlo malo. Koristićemo naziv plazma da opišemo to područje sa ujednačenim brojem jona i elektrona."